|
Article in other languages:
|
Dinastija Habsburg je bila jedna od najmoćnijih vladarskih dinastija Evrope. Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282-1453, nadvojvode 1453-1804, i carevi 1804-1918). Bili su i kraljevi Španije od 1516. godine do 1700. godine, kraljevi Portugala od 1580. do 1621. godine, te carevi Svetog Rimskog Carstva više vijekova do 1740. godine.
PorijekloNjihovo ime potiče od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. vijeku u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, porodica je proširila svoj uticaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278–1382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburgovci su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati vijekovima (1273-1291, 1298-1308, 1438-1740, i 1745-1806). ŠirenjeUslijed braka cara Maksimilijana I, Habsburgovca, i Marije, nasljednice holandskih zemalja, te uslijed braka njihovog sina Filipa Lijepog s Ivanom Ludom, nasljednicom španskih zemalja, car Karlo V je naslijedio "carstvo u kojem sunce nikada ne zalazi". Moto dinastije je od tada bio: Tu felix Austria, nube (bosanski: Ti ćeš se, sretna Austrijo, vjenčavati). Nakon abdikacije cara Karla V, koji je ujedno bio i kralj španskih kraljevina kao Karlo I (1516-1556), dinastija se podijelila na austrijske i španske Habsburgovce, budući da je Austriju ostavio bratu, a Španiju sinu. Karlov brat, Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva, oženio je Anu Jagelović, sestru posljednjeg ugarskog i češkog kralja iz dinastije Jagelović, te postao kralj Ugarske, Češke, i Hrvatske. Stariji ogranak dinastije Habsburg vladao je Španijom sve do 1700. godine, kada je izumro smrću kralja Karla II. Razlog za njihov nestanak bilo je viševijekovno međusobno ukrštanje. Ovime je započet Rat za špansko nasljedstvo, u kojem su pripadnici mlađeg ogranka dinastije Habsburg neuspješno polagali pravo na krune španskih kraljevina. Mlađi, austrijski ogranak dinastije Habsburg izumro je u muškoj liniji 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. IzumiranjeDinastija Habsburg je potpuno izumrla 1780. godine smrću carice Marije Terezije, koja je bila posljednji živi potomak habsburških grofova u muškoj liniji. Dinastiju Habsburg naslijedila je dinastija Lotaringija, kojoj su pripadali sinovi Marije Terezije i njihovi potomci. Oni su svoju dinastiju nazivali dinastijom Habsburg-Lotaringija. Incestuozni brakoviHabsburgovci su u 16. i 17. stoljeću nastojali koncentrisati moć u svojoj porodici sklapanjem brakova s bliskim srodnicima (rođacima u prvom koljenu i djecom svoje braće i sestara). Zbog niza takvih incestuoznih brakova, u carskoj porodici Habsburg se rađalo značajno više mrtvorođenčadi nego u španskim selima.
Genom posljednjeg španskog Habsburgovca, kralja Karla II, bio je više homozigotan nego genom kojeg bi imalo potomstvo iz braka brata i sestre. Karlo II je bio rođen fizički i mentalno onesposobljen; nije bio u stanju naučiti da hoda do osme godine, niti da govori do četvrte. Jezik mu je bio prevelik da bi stao u usta, te nije bio u stanju da žvače, niti da kontroliše pljuvačku. Umro je u 39. godini života.[1] Poznata mahana koja je nastala zahvaljujući ovakvim brakovima je habsburška usna. Austrijski vojvode
Carevi Svetog Rimskog Carstva
Kraljevi Španije
Kraljevi PortugalaReference
Vanjski linkovi
Questions for article: |
||||||||||||||||||||||||||||
This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.
IHS Europe: Infrared Heating Systems for Home and Business.